U studenom 1992. godine CARNET je svoju internetsku mrežu iz Zagreba povezao s Bečom. Time je Hrvatska postala dio svjetske računalne mreže danas poznate kao Internet. U to vrijeme Web, odnosno ono što znamo kao web stranice, tek je bilo u začetku. Tada još nije bilo Googlea. Pokrenut je tek 1998. godine. Nije bilo ni Facebooka. Pokrenut je 2004. godine. Nije bilo ni TikToka. Pokrenut je 2016. godine.

U međuvremenu je CARNET, koji je startao kao projekt Ministarstva znanosti i obrazovanja, prerastao u državnu instituciju najpoznatiju po projektu e-Škola. No, radi i na projektu kvantnog interneta, a surađuje i s financijskim i zdravstvenim sektorom te ima ključnu ulogu u kibernetičkoj sigurnosti.

Činjenice o internetu koje niste znali: Nadzire ga samo 7 ljudi, evo u kojoj zemlji je najbrži….

DIGITALNA SVAKODNEVICA Zahvaljujući internetu i portalu e-Građani, Hrvati su si do sada uštedjeli 116 milijuna odlazaka na razne šaltere

Internet je naša svakodnevica, sastavni dio kako poslovnog tako i privatnog života i gotovo je nemoguće zamisliti funkcioniranje u današnjem svijetu bez njega. Uzimamo ga zdravo za gotovo, a ponekad se čini kao da je postojao oduvijek.

Izdvojili smo nekoliko zanimljivih činjenica vezanih za internet koje su ostale nepromijenjene, budući se na internetu podaci konstantno mijenjaju.

Internet je izumljen u Silicijskoj dolini

Kultno mjesto nalazi se u srcu Silicijske doline i stoji na istom mjestu od 1852. godine. Nekada se zvao Rossotti‘s, danas se zove Alpine Inn Beer Garden.

Sedam ljudi nadzire internet

Službena organizacija koja nadzire internet naziva se Internet Corporation for Assigned Names and Numbers (ICANN), a samo sedmero ljudi imaju jedinstvene ključeve koji mogu promijeniti postulate interneta. Da bi se bilo što izmijenilo (ili u slučaju katastrofe) u postojećem funkcioniranju interneta tih sedam ljudi mora se sastati i dogovoriti te promjene.

Internet ima mamu i tatu

Ocem interneta smatra se Tim Berners-Lee, engleski inženjer računarstva koji je izumio World Wide Web, a majkom interneta naziva se američka knjižničarka Jean Armour Polly koja je prva koristila fazu surfanje internetom. Tatu Tima britanska kraljica Elizabeta II odlikovala je redom viteza 2004. godine, a mama Jean za sada nije dobila nikakvo formalno priznanje.

Internet teži 50 grama

Russell Seitz izvagao je više bilijuna elektrona od kojih se sačinjavaju podaci koje mi razmjenjujemo svakodnevno i došao do zaključka kako je to razmjerno težini jedne prosječne jagode.

Mačak Garfield imao je prvi gmail

Obožavatelji animiranog mačka, ali i svi koji su htjeli poslati e-mail mogli su posjetiti stranicu garfield.com i poslati e-mail s domenom gmail.com. Garfield je bio e-mail servis koji je potom kupio Google i preimenovao ga u Google Mail odnosno Gmail.

Tata znaka @ je američki programer Ray Tomlinson

On je ujedno i poslao prvi e-mail ikada, 1971. godine, i to sam sebi. Da bi se e-mail razlikovao od komunikacije s računalom, Tomlinson je tada u zapis ubacio oznaku @, danas kultni znak.

Facebook nije prva društvena mreža

SixDegrees bila je prva javna društvena mreža i postojala je od 1997. do 1999. godine. Iz današnje perspektive ta prva društvena mreža najviše je nalikovala Instagramu.

Osim što nam već blizu 30 godina pomažu da se lakše snalazimo u bespućima interneta, tražilice nam mogu temeljem naših upita otkriti i što nas je pojedine godine, a i duže, najviše zanimalo.

Iako ima tražilica koje su od njega starije (Lycos je pokrenut 1994. godine i još radi) i diskretnije (DuckDuckGo vaše upite neće pretvoriti u oglase na drugim stranicama), Alphabetov Google danas je uvjerljivo najpopularnija, a i najpreciznija tražilica na svijetu.

Pokrenut 1998. godine, Googleu su trebale dvije godine da postane najveća svjetska tražilica, a četiri godine da postane sinonim za pretraživanje interneta. Američko dijalektičko društvo “google” je proglasilo najkorisnijom riječi 2002. godine te riječju koja je obilježila prvo desetljeće 21. stoljeća. Google je 2021. godine kontrolirao nešto više od 92 posto globalnog tržišta internetskih pretraživača. Najbliži Googleov konkurent te je godine bio Microsoftov Bing s - 3,45 posto tržišnog udjela.

S obzirom na svoju više nego dominantnu tržišnu poziciju, maltene monopolističku, Google bez ikakve sumnje može reći da prilično dobro zna o čemu razmišlja i što muči dobar dio čovječanstva, barem kada se radi o onom dijelu koji može na internet. Želeći nas zabaviti, ali educirati, Google je povodom svog 20. rođendana koji je proslavio 2018. godine objavio koji su upiti obilježili prvih 20 godina njegovog postojanja.

Treba li nas Google tako dobro poznavati?

Kad god se primimo tipkovnice, odreknemo se malo privatnosti pa je jako važno da sa pretraživačima komuniciramo pametno i odgovorno.

Što je to kvantni internet?

Klasična komunikacija je tehnologija prijenosa informacije, najčešće u obliku binarnih brojeva (nula i jedinica) putem nekog medija: bakrenih žica, optičkih vlakana ili radio valova (bežično). Ona je osnova za funkcioniranje interneta, mobitela, televizije, radija itd.

S druge strane, u kvantnoj komunikaciji nositelji kvantne informacije su npr. fotoni, a informacija je sadržana u njihovim kvantnim stanjima. Ono što je npr. bit (binarni broj) u klasičnoj komunikaciji, to je kvantno stanje u kvantnoj komunikaciji. Foton može biti u beskonačno mnogo kvantnih stanja, a kvantna se svojstva prije otkrića kvantne komunikacije nisu koristila u telekomunikacijama.

Prednost kvantnog načina prijenosa informacije jest u tome da ju je nemoguće neopaženo presresti, prisluškivati ili neovlašteno kopirati, odnosno da je sigurna od kibernetičkih napada.

Budući da svjedočimo tome da je u posljednjem desetljeću došlo do velikog globalnog povećanja intenziteta kibernetičkih napada na informatičku infrastrukturu, a čije su žrtve i industrija i državne institucije te građani, sigurnost komunikacija postala je prvorazredno strateško pitanje u cijelom svijetu. Dodatna prijetnja sigurnoj komunikaciji su kvantna računala čijem brzom razvoju svjedočimo, a koja mogu probiti klasičnu kriptografsku zaštitu, ali ne mogu probiti kvantnu.

Stoga je Europska Unija odlučila započeti gradnju mreže kvantne komunikacije koju nazivamo i „kvantni internet”.Dio kvantne komunikacije obavljat će se putem već postojeće svjetlovodne infrastrukture, a predviđa se i njezino proširenje putem nove mreže satelita koja će omogućiti premošćenje velikih udaljenosti. Važno je spomenuti da se ovdje ne radi o zamjeni postojeće klasične komunikacije i kriptografske zaštite, jer su obje osnova i za kvantnu komunikaciju, već je riječ o njihovoj visokotehnološkoj nadgradnji zasnovanoj na kvantnim tehnologijama.

Prije točno 30 godina, u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu službeno je puštena u rad hrvatska akademska i istraživačka računalno komunikacijska mreža, utemeljena na IP protokolu i njezina poveznica na globalnu mrežu internet čime je i službeno započelo doba interneta u Hrvatskoj. Uspostavljena internetska veza Hrvatske sa svijetom bila je veza prema Sveučilištu u Beču kapaciteta 9.6kbps (9600bit/s). Veza je uspostavljena u sklopu projekta izgradnje nacionalne akademske mreže – Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNET.

U suradnji s Jutarnjim listom, Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET, Srce i Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva rade specijalnu rubriku pod nazivom „30 godina interneta“ posvećenu utjecaju interneta na sve aspekte suvremenoga života. Više informacija pronađite na https://novac.jutarnji.hr/novac/internet-30.